Citiranje, referiranje i pozivanje na rad drugih prilikom pisanja vlastitog sasvim je uobičajena stvar. Ako se radi o naučnom djelu, navesti fusnote, bilješke i bibliografiju je, dapače, uvjet. Ali i kod pisanja drugih vrsta tekstova, općeprihvaćena je stvar naznačiti porijeklo upotrijebljenih informacija. Pogledajmo kako to odrađuje naš Papak Sa Šeširom, prilikom pisanja Alternativne historije, nečega što se megalomanski pompezno predstavlja „višetomnim naučnim djelom“. Nije čudo što se Papak Sa Šeširom onoliko grozi na spomen prave stručne literature o arheologiji, posebno u BiH. Jer nikad u životu nešto ozbiljno očito nije ni uzeo u ruke a kamoli pročitao. Kod Semira Osmanagića prolazi samo najlaganija moguća popularna 'literatura', tj. ono što se može nać' preko Google-a, i lako prisvojiti alternativnom nauĆnom copy/paste metodom.

Tako je, primjerice, svoje 'feljtone' o raznim južnoameričkim piramidama bukvalno sklepao prepisujući rečenice s nekoliko popularnih, nenaučnih web stranica. Iako ih je, navodno, lično obišao, Osmanagić o njima ne zna napisati niti jedne jedine svoje riječi ili iskustva osim nemuštih kvazimističkih ushićenja (napr.: "Ispod mene se miješa daleka i bliska prošlost.", i sl.), a kamoli citirati ili se referirati na nešto iz ozbiljnije stručne arheološke literature ili radova o ovim piramidama. Malo je megalomanu poput našeg Papka Sa Šeširom da otvoreno napiše – kako je to običaj u svijetu kod takvih tekstova – sastavio ili compiled by. Takav svoj copy/paste kolaž, zatim, ima obraza objavljivati i predstavljati kao 'dugogodišnje proučavanje drevnih civilizacija' i autorske radove.

Jedino što Papak Sa Šeširom proučava jest, očito, mogućnosti koje pruža Google pretraga. Tako je, primjerice, svoj 'feljton' o meksičkom Monte Alban kompleksu sklepao od rečenica koje se mogu naći na popularnim web stranicama, i to među prvih deset linkova koje Google pretraga izbaci za pojam 'Monte Alban'. Ovdje ću navesti samo neke od primjera takvih rečenica pokupljenih sa različitih web sajtova.

Pri tome je posebno urnebesno Osmanagićevo nastojanje da u jednom dijelu tog feljtona čitatelju ostavi sugestiju kako je lično razgovarao s nekim od stručnjaka koji istražuju Monte Alban, dok se, zapravo, radi o citatima tih stručnjaka prepisanim s drugih web sajtova.

Muljator, plagijator, manipulator, svakako. Naučnik i istraživač sigurno ne. Čak ni alternativni amater. Jer čak ni amater ne skida informacije s Google-a ovako ofirno.

1. http://www.alternativnahistorija.com/Feljton.htm#8 :

„Naravno, priča je poznata da nije bilo pomoći točka, zaprežnih životinja ili metalnih alata da bi se izravnalo 55 akri terena (osam puta veća površina od trga Svetog Petra u Vatikanu).“

http://www.indigenouspeople.net/montalban.htm :

„For the seats of the mighty, the palaces and temples and major administrative centers, they leveled the entire hilltop, creating the main plaza on a 55- acre super-terrace perhaps eight times bigger than St. Peter's Square at the Vatican.“

2. http://www.alternativnahistorija.com/Feljton.htm#8 :

„Stephen Kowalewski sa University of Georgia pretpostavlja da je oko 500 ljudi živjelo u dolini oko 1500 g.p.n.e. Zatim, 500. godine prije nove ere broj dostiže 5.000, da bi 200. g.p.n.e. više od 40.000 ljudi živjelo u ovom području. U narednih hiljadu godina taj broj raste i do 60.000 ljudi čineći ga značajnim centrom regije.“

http://www.indigenouspeople.net/montalban.htm :

„Stephen Kowalewski of the University of Georgia estimates that no more than 500 people may have been living in the valley at the time of the first villages, around 1500 B.C. The number had increased fourfold by 500 B.C. when Monte Alban was founded. The city's population, like a rocket taking off, shot up to 5,000 within its first two centuries and, by around 200 B.C., had tripled.“

Obratite pažnju na diskrepancije u brojkama između originala i Osmanagićeve prepisivačine. Da li je riječ o slabom poznavanju engleskog jezika, nepažljivom čitanju ili opsesiji preuveličavanja?

3. http://www.alternativnahistorija.com/Feljton.htm#8 :

„Nakon toliko godina istraživanja Richard Blanton priznaje: “Mi zaista ne znamo zašto je Monte Alban izgrađen i kada.” I nastavlja:” Možda ćemo saznati više kada uspijemo dešifrirati hijeroglife na kamenim blokovima “Danzante” – najstarijem pisanom tekstu u Americi.”“

http://www.indigenouspeople.net/montalban.htm :

„"We really don't know why Monte Alban was built when it was, or why at all," Blanton explains, "but it may have been the creation of local chiefs." . . . We might learn more about the killing if experts learn to translate hieroglyphs found at one end of the "Gallery of Danzantes," the oldest known written texts in the New World.“

4. http://www.alternativnahistorija.com/Feljton.htm#8 :

“Konvencionalna arheološka teorija se našla pred čudom kako da objasni Monte Alban. Zašto je ovo mjesto izabrano za takav građevinski kompleks? Prilazi su mu vrlo strmi, čak i opasni za penjanje. Nema izvora vode. Nikad nije korišten za stanovanje. Nema vojnu svrhu. U blizini nema građevinskog materijala korištenog za izgradnju veličanstvenih piramida.”

http://www.sacredsites.com/americas/mexico/monte_alban.html :

„Conventional archaeological theory is at a loss to explain why this particular site was chosen; it is upon a tall, steeply walled plateau, it has no source of water, it was never used as a habitation center, and there is no evidence of it ever being used for strategic or military purposes.“

nastaviće se...